srijeda, 21. studenoga 2012.

ponedjeljak, 19. studenoga 2012.

Završni rad - ukratko

Tema: Koncentracija kroma u koži kao ocjena ekoloških mjerila


1.) UVOD

Procesi prerade kože ne pripadaju suvremenim tehnološkim otkrićima već datiraju u povijest od prije nekoliko tisuća godina. Kako je čovjek lovio životinje isključivo radi hrane, kožu je morao odvojiti oštrim predmetima. Ljudi su upravo takvu neobrađenu kožu koristili kao odjevni predmet, ali i kao obuću omatajući je oko stopala. S obzirom na to da je koža počela ubrzo trunuti, ljudi su morali pronaći rješenje kako sačuvati njene vrijednosti. Sušenje kože bilo je tek privremeno rješenje jer bi koža ovim postupkom bila vrlo neudoban materijal kojeg bi karakterizirala tvrdoća i hrapavost. Samim sušenjem se nisu mogli dobiti dobri rezultati jer se s vremenom uvidjelo da koža mora biti mekanija, podatnija. Najprije se za omekšavanje kože upotrebljavala mast koja je i ujedno štitila od močenja, dok bi pravi pomak bila biljna smjesa čiji se sadržaj sastojao od vode, lišća i kore drveća čiji je glavni sastojak tanin. Ovaj postupak se smatra prvom metodom štavljenja. U suvremene metode pripada anorgansko štavljenje kao i kombinirano štavljenje pri čemu se primjenjuju prednosti obiju vrsta štavljenja kako bi se postigao bolji učinak [1].
Upotrebom raznih anorganskih tvari potrebna je dodatna pažnja zbog toga što neke od njih imaju štetan i toksičan utjecaj na okoliš. Vrlo je važno redovito provoditi kontrolu procesa štavljenja anorganskim sredstvima kako bi se izbjegle eventualne greške koje nastaju tokom procesa, ali ponajprije kako bi se izbjeglo štetno djelovanje na ljude i okoliš [1].
Niz normi u području zaštite okoliša ISO 14000 [2] bave se upravo upravljanjem i gospodarenjem okoliša. Zahvaljujući djelatnosti normizacije u području zaštite okoliša propisane su serije normi kako bi se izbjegao ili barem smanjio utjecaj štetnih tvari, pa tako i šesterovalentnog kroma, na okoliš i ljudsko zdravlje. Jedna od tih normi je i EN 14602:2004 [3] koja se primjenjuje u području proizvodnje obuće te služi kao metoda ispitivanja za procjenu/ocjenu ekoloških kriterija [4]. Primjenom normi povećati će se povjerenje kupaca, smanjiti broj incidenata, uštedjeti energija i materijalni resursi, trajno zadovoljiti zakonska regulativa.
Poseban naglasak se stavlja na graničnu vrijednost šesterovalentnog kroma u proizvodima izrađenim od kože kao i uvjetima u kojima je materijal ili pak gotovi proizvod ispitani zbog njegovog štetnog djelovanja na okoliš i čovjeka, što je dodatno pojašnjeno u ovom radu. 

9.) ZAKLJUČAK

Štavljenje je najznačajniji tehnološki proces obrade kože te kao takav ima veliko značenje za dobivanje brojnih svojstava kože. Kvaliteta uštavljene kože ovisit će o mnogo čimbenika, među kojima je i sredstvo štavljenja. Kako se postupkom kromnog štavljenja dobivaju izvrsne karakteristike koža, ono se vrlo često primjenjuje. Stoga je krom redoviti pratioc procesa štavljenja. Poznato je da je trovalentni krom kojim se provodi štavljenje relativno netoksičan, dok šesteovalentni krom uzrokuje oštećenje na koži i u dišnim organima te je dokazano njegovo kancerogeno djelovanje na pluća. Zbog svoje štetnosti na zdravlje čovjeka i okoliš, procese štavljenja je potrebno voditi tako da uz minimalne koncentracije kroma u procesu dođe do zadovoljavajućih učinaka štavljenja. Stoga je od izuzetne važnosti pratiti koncentraciju iona kroma kako u koži tako i u otpadnin vodama nakon štavljenja. Kontrola sadržaja iona kroma sastavni je dio tehnološkog procesa štavljenja ali i obaveza prema zakonskoj regulativi. Norme za ispitivanje sadržaja kroma točno definiraju granične vrijednosti koje postaju opasne za čovjeka kao i okoliš. Ukoliko se ispitivanjima dokaže prisutnost šesterovalentnog kroma u uzorcima kože u koncentraciju većoj od 10 mg/kg, takav proizvod nije sukladan normi te se smatra da povećana koncentracija Cr(VI) može dovesti do negativnih učinaka na zdravlje čovjeka kao i okoliš, naročito ukoliko se čvrsti otpad od ostataka kože neadekvatno zbrinjava. Iz svega navedenoga vidljivo je da je neophodna karakterizacija iona kroma u procesima štavljenja kromom.
U ovome radu nije se mogao odrediti sadržaj kroma u uzorku 1. zbog intenzivno crno obojene otopine dok je u uzorku 2. sadržaj kroma bio veći (23 mg/kg) od propisane maksimmalno dozvoljene koncentracije. Sadržaj kroma u uzorku 1. mogao bi se odrediti u otopini nakon ekstrakcije u fosfatnom puferu, pH vrijednosti 8, tek nakom ekstrakcije čvstom fazom kako bi se uklonilo bojilo.

Dizajniranje - MindCAD 3D Design and Egineering, PS, CorelDRAW,Autodesk Sketchbook










Od dizajna do realizacije


Vrsta modela: 1509 39 1
Vrsta: Ženska retro sandala
Mentor: Darko Sabolčec, inž.

Inspiracija: Model je nadahnut elementima retro stila.
Korišteni materijali: goveđa koža, svinjska koža,termo - platno, kopče dviju veličina..
Kratki opis modela: Prednji dio modela je poluzatvoren te se spaja sa širim remenom. Na njega je našiven ukrasni remen koji je znatno uži te sadrži metalnu kopču. Lub se sastoji iz jednog dijela no on je sa stražnje strane otvoren dok preko otvora luba prolazi drugi remen učvršćen na samome lubu. Model lica se sastoji iz tri boje koje se posebno ističu kontrastnim odabirom konca.


Od dizajna do realizacije

Vrsta modela: 1509 39 1
Vrsta: Ženska sandala
Mentor: Darko Sabolčec, inž.


Korišteni materijali: goveđi nubuk, svinjska koža, pojačanje luba, termoplatno, kopča...
Kratki opis modela: Model se sastoji od klasičnog luba dok je prednji dio sastavljan od tri zasebna dijela koji su međusobno sastavljani te prošiveni za širinu 1mm. Na svaki dio je našivena traka koja ima estetsku svrhu čiji materijal je uzorkovan te usklađen s materijalom korištenim kao i na peti. Kopča na remenu također nema funkcijsku svrhu, već samo estetsku jer se ispod kopče nalazi "čičak" te on kao takav ima namjenu kopčanja.

Kapa sa dva lica


petak, 16. studenoga 2012.

Od dizajna do realizacije

Vrsta modela: 1509 42 1
Vrsta: Klasični model muške cipele oglavak kroja
Mentor: Darko Sabolčec, inž.

Inspiracija: Klasična muška cipela
Korišteni materijali: svinjska koža, goveđa koža, termo-platno, pojačanje lubnog dijela,vezice...
Kratki opis modela: Ovaj model bazira se na klasičnoj muškoj cipeli oglavak kroja. Karakteriziraju ga ukrasni prošivi u kontrastnoj boji u lubnome djelu kao i na sarici. Između funkcionalnog i ukrasnog šava, krojni dijelovi su "lohani". Oglavak sadrži ukrasni element izveden prošivom, također u kontrastnoj boji.

utorak, 13. studenoga 2012.

Od dizajna do realizacije

Naziv modela: 1509 39 1
Vrsta: Ženska salonka
Mentor: Darko Sabolčec,inž.


Inspiracija: Uzburkanost mora
Korišteni materijali: Goveđi nubuk (denver azur),prešana juneća koža (batic bianco), juneća koža, goveđi nubuk, svinjska podstava, termo-platno,elastična guma, nailon trake, kopče, konac 20 tex i 60 tex.
Kratki opis modela: Kroz vrlo jednostavne linije dizajna kao i sam kroj, model ističu detalji poput samog odabira materijala odnosno njegove kombinacije kojima se pokušava istaknuti sam model. Potplat je presvučen goveđim nubukom u "oker" boji kojim se pokušava razbiti monotonija  plavog nubuka kao i prešane juneće kože. Specifičan detalj u kroju ovog modela je što se lub sastoji iz dva djela, te je u stražnjem dijelu u potpunosti otvoren.

Natječaj za dodjelu Nagrade AMCA TTF

Tema rada: Struktura i svojstva goveđih koža za izradu obuće
Vrsta rada: timski rad
Mentor: Jadranka Akalović, dipl.ing.
Mjesto izvođenja: Tekstilno - tehnološki fakultet, Studijska jedinica u Varaždinu
Akad. god.: 2010/2011


Ukratko iz rada "Struktura i svojstva goveđih koža za izradu obuće"


Sažetak


Koža je prirodna sirovina čijom preradom se dobiva gotova koža specifičnih fizikalno- kemijskih svojstava, određenih strukturom kolagenskih vlakana i primijenjenim  tehnološkim  procesom  njihove obrade.
Goveđe kože su u ukupnoj preradi koža najzastupljenije zbog svoje brojnosti i dobrih svojstava koja omogućavaju njihovu široku primjenu (obuća, galanterija, namještaj).
Neka fizikalna svojstva goveđih koža (juneće nape s utisnutim licem, goveđa napa i plastik boks) praktično su ispitana prema propisanim metodama tehničkih standarda, a rezultati su opisani u Tablici br.1.
Dobra svojstva boks goveđih koža, juneće nape i velura svrstavaju ih u cijenjenu kožu za izradu obuće, a ugrađeni su u elegantnu žensku cipelu model Rusalka na slici br. 8.) i slici br. 9.) Za uspješno kombiniranje ovih materijala važno je poznavanje njihovih različitih struktura.

Ključne riječi: goveđa koža, struktura, svojstva, obuća

Zaključak


Poznavanje strukture i  svojstava materijala je vrlo važno u procesu proizvodnje obuće, njihovog odabira i ugradnje u pojedine dijelove obuće. Za potrebe manjih korekcija materijala također je važno poznavati njihovu strukturu i svojstva.
Rezultat  ispitivanja na uzorku juneće nape s utisnutim licem potvrđuje dobro svojstvo nepropusnosti vode hidrofobiranih artikala sa poliuretanskom dogotovom.
Goveđa napa klasične, anilin, korigirane dorade nije pokazala dovoljnu otpornost i stabilnost pokrivnog sloja dogotove na mokro trljanje što ukazuje na lošu obradu lica kože.
Ispitivanje plastik boks kože na svojstvo savijanja metodom fleksometra pokazuje na moguće loše impregniranje brušenog lica kože prije nanošenja polimerizacijske dogotove, obzirom na slabu otpornost lica kože na cikluse savijanja.

Linkovi: 
http://www.ttf.unizg.hr/amac/files/Glasnik_AMCA_TTF_8.pdf
http://www.hdko.hr/upload_data/site_files/koza-obuca-7-9-2011.pdf