Završni rad - ukratko

Tema: Koncentracija kroma u koži kao ocjena ekoloških mjerila

1.) UVOD

Procesi prerade kože ne pripadaju suvremenim tehnološkim otkrićima već datiraju u povijest od prije nekoliko tisuća godina. Kako je čovjek lovio životinje isključivo radi hrane, kožu je morao odvojiti oštrim predmetima. Ljudi su upravo takvu neobrađenu kožu koristili kao odjevni predmet, ali i kao obuću omatajući je oko stopala. S obzirom na to da je koža počela ubrzo trunuti, ljudi su morali pronaći rješenje kako sačuvati njene vrijednosti. Sušenje kože bilo je tek privremeno rješenje jer bi koža ovim postupkom bila vrlo neudoban materijal kojeg bi karakterizirala tvrdoća i hrapavost. Samim sušenjem se nisu mogli dobiti dobri rezultati jer se s vremenom uvidjelo da koža mora biti mekanija, podatnija. Najprije se za omekšavanje kože upotrebljavala mast koja je i ujedno štitila od močenja, dok bi pravi pomak bila biljna smjesa čiji se sadržaj sastojao od vode, lišća i kore drveća čiji je glavni sastojak tanin. Ovaj postupak se smatra prvom metodom štavljenja. U suvremene metode pripada anorgansko štavljenje kao i kombinirano štavljenje pri čemu se primjenjuju prednosti obiju vrsta štavljenja kako bi se postigao bolji učinak [1].

Upotrebom raznih anorganskih tvari potrebna je dodatna pažnja zbog toga što neke od njih imaju štetan i toksičan utjecaj na okoliš. Vrlo je važno redovito provoditi kontrolu procesa štavljenja anorganskim sredstvima kako bi se izbjegle eventualne greške koje nastaju tokom procesa, ali ponajprije kako bi se izbjeglo štetno djelovanje na ljude i okoliš [1].

Niz normi u području zaštite okoliša ISO 14000 [2] bave se upravo upravljanjem i gospodarenjem okoliša. Zahvaljujući djelatnosti normizacije u području zaštite okoliša propisane su serije normi kako bi se izbjegao ili barem smanjio utjecaj štetnih tvari, pa tako i šesterovalentnog kroma, na okoliš i ljudsko zdravlje. Jedna od tih normi je i EN 14602:2004 [3] koja se primjenjuje u području proizvodnje obuće te služi kao metoda ispitivanja za procjenu/ocjenu ekoloških kriterija [4]. Primjenom normi povećati će se povjerenje kupaca, smanjiti broj incidenata, uštedjeti energija i materijalni resursi, trajno zadovoljiti zakonska regulativa.

Poseban naglasak se stavlja na graničnu vrijednost šesterovalentnog kroma u proizvodima izrađenim od kože kao i uvjetima u kojima je materijal ili pak gotovi proizvod ispitani zbog njegovog štetnog djelovanja na okoliš i čovjeka, što je dodatno pojašnjeno u ovom radu. 

9.) ZAKLJUČAK

Štavljenje je najznačajniji tehnološki proces obrade kože te kao takav ima veliko značenje za dobivanje brojnih svojstava kože. Kvaliteta uštavljene kože ovisit će o mnogo čimbenika, među kojima je i sredstvo štavljenja. Kako se postupkom kromnog štavljenja dobivaju izvrsne karakteristike koža, ono se vrlo često primjenjuje. Stoga je krom redoviti pratioc procesa štavljenja. Poznato je da je trovalentni krom kojim se provodi štavljenje relativno netoksičan, dok šesteovalentni krom uzrokuje oštećenje na koži i u dišnim organima te je dokazano njegovo kancerogeno djelovanje na pluća. Zbog svoje štetnosti na zdravlje čovjeka i okoliš, procese štavljenja je potrebno voditi tako da uz minimalne koncentracije kroma u procesu dođe do zadovoljavajućih učinaka štavljenja. Stoga je od izuzetne važnosti pratiti koncentraciju iona kroma kako u koži tako i u otpadnin vodama nakon štavljenja. Kontrola sadržaja iona kroma sastavni je dio tehnološkog procesa štavljenja ali i obaveza prema zakonskoj regulativi. Norme za ispitivanje sadržaja kroma točno definiraju granične vrijednosti koje postaju opasne za čovjeka kao i okoliš. Ukoliko se ispitivanjima dokaže prisutnost šesterovalentnog kroma u uzorcima kože u koncentraciju većoj od 10 mg/kg, takav proizvod nije sukladan normi te se smatra da povećana koncentracija Cr(VI) može dovesti do negativnih učinaka na zdravlje čovjeka kao i okoliš, naročito ukoliko se čvrsti otpad od ostataka kože neadekvatno zbrinjava. Iz svega navedenoga vidljivo je da je neophodna karakterizacija iona kroma u procesima štavljenja kromom.

U ovome radu nije se mogao odrediti sadržaj kroma u uzorku 1. zbog intenzivno crno obojene otopine dok je u uzorku 2. sadržaj kroma bio veći (23 mg/kg) od propisane maksimmalno dozvoljene koncentracije. Sadržaj kroma u uzorku 1. mogao bi se odrediti u otopini nakon ekstrakcije u fosfatnom puferu, pH vrijednosti 8, tek nakom ekstrakcije čvstom fazom kako bi se uklonilo bojilo.

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=590994